ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Novije analize hrvatske sintakse

 

Naziv
Novije analize hrvatske sintakse
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
235632
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Produbiti spoznaje u vezi s pojedinim problemima u okviru sintakse jednostavne rečenice (sintaksa padeža, gramatički ustroj
rečenice, npr. rubni primjeri objekta, dekomponiranoga predikata i dr.). Usredotočiti se na pojave i probleme u okviru sintaktičke
negacije. Proširiti znanja o dvama tipovima sintaktičke negacije – rečeničnome i parcijalnome – o njihovim sredstvima,
položaju, značenjskim implikacijama. Prikazati, objasniti i oprimjeriti pojave u vezi s negacijom tipa niječno slaganje,
dvostruka negacija, ekspletivna negacija, podizanje negacije itd. Dati pregled bavljenja negacijom u kroatističkoj jezikoslovnoj
literaturi. Produbiti spoznaje o sintaksi složene rečenice – koordinaciji (sindetskoj i asindetskoj) te subordinaciji
(sindetskoj i asindetskoj). Analizirati pristupe tim dvama tipovima složenih rečenica, tj. (ne)prototipnoj kordinaciji i subordinaciji.
Ukazati na pojedine suprasintaktičke osobitosti i oprimjeriti ih.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij. Sažet pregled pristupa. Sintaktičko-semantički odnosi među riječima/spojevima riječi u jednostavnoj rečenici, surečenicama u rečenici i rečenicama u tekstu. Sintaktičke razine i kategorijski odnosi (npr. uzročno-posljedični, dopusni, atribucija i identifikacija).
  2. Sintaksa padeža. Izražavanje sintaktičko-semantičkih odnosa padežnim oblicima i prijedložno-padežnim izrazima. Dimenzionalni i nedimenzionalni prijedložno-padežni izrazi.
  3. Sintaktička negacija u okviru jednostavne rečenice. Rečenična i parcijalna negacija. Pojave u vezi s negacijom (npr. niječno slaganje, dvostruka negacija, ekspletivna negacija, slavenski genitiv).
  4. Složena rečenica I. Vrste složenih rečenica s obzirom na sklapanje (povezivanje, uvrštavanje) i odnos (koordinacija, subordinacija). Koordinacija I. Eksplicitna koordinacija – strukturno-semantičke osobitosti. Sastavna, suprotna i rastavna eksplicitna koordinacija.
  5. Složena rečenica II. Koordinacija II. Implicitna koordinacija – strukturno-semantičke osobitosti. Sastavna, suprotna i rastavna implicitna koordinacija.
  6. Složena rečenica III. Subordinacija I. Eksplicitna subordinacija – dva klasifikacijska kriterija – funkcionalni i dihotomijski relativnost / nerelativnost. Funkcionalni kriterij.
  7. Složena rečenica IV. Subordinacija II. Eksplicitna subordinacija – relativnost / nerelativnost I. Relativne rečenice I. Relativne rečenice u užem smislu i relativno-adverbijalne rečenice.
  8. Složena rečenica V. Subordinacija III. Eksplicitna subordinacija – relativnost / nerelativnost II. Relativne rečenice II. Kompletivno-relativne i korelativne rečenice.
  9. Složena rečenica VI. Subordinacija IV. Eksplicitna subordinacija – relativnost / nerelativnost III. Nerelativne rečenice. Kompletivne, adverbijalne, postmodifikacijske i eksceptivne rečenice.
  10. Sintaktička negacija u okviru složene rečenice. Dvostruka negacija. Negacija u kompletivnim rečenicama. Podizanje negacije. Negacija u adverbijalnim rečenicama.
  11. Složena rečenica VII. Subordinacija V. Implicitna subordinacija – strukturno-semantičke osobitosti.
  12. Složena rečenica i tekst.
  13. Konstitutivna načela teksta.
  14. Sinteza.

Ishodi učenja
  1. Koristiti se logičkim, apstraktnim, analitičkim, kritičkim, divergentnim i asocijativnim razmišljanjem.
  2. Razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove.
  3. Primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele.
  4. Samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.
  5. Samostalno istraživati jezik kao sredstvo i ishod međudjelovanja u njegovoj spoznajnoj, osjećajnoj, stvaralačkoj i društvenoj ulozi.
Metode podučavanja


Izravno poučavanje, poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom, samostalno učenje.

Metode ocjenjivanja

Sustavno praćenje razumijevanja i znanja, usmena provjera, ispit.

Obavezna literatura
  1. Lada Badurina: Od gramatike prema komunikaciji, Hrvatska sveučilišna naklada i Filozofski fakultet u Rijeci, Zagreb, 2021. (odabrano poglavlje)
  2. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne rečenice, Disput, Zagreb, 2014. (odabrano poglavlje)
  3. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne rečenice, Disput, Zagreb, 2017. (odabrano poglavlje)
  4. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga treća: Sintaksa složene rečenice, Disput, Zagreb, 2020. (odabrano poglavlje)
  5. Iva Nazalević Čučević: „Predikat u hrvatskome jeziku“. U: HINIZ - Hrvatski inojezični / Jelaska, Zrinka ; Gligorić, Igor Marko (ur.). Zagreb; Klagenfurt: Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet u Zagrebu; Institut za slavistiku Sveučilišta u Klagenfurtu, 2020. str. 195–221.
  6. Iva Nazalević Čučević: Sintaktička negacija: usporedna analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016. (odabrano poglavlje)
  7. Ivo Pranjković: Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1984. (odabrano poglavlje)
  8. Ivo Pranjković: Druga hrvatska skladnja: sintaktičke rasprave, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
  9. Ana Mikić Čolić i Ivana Trtanj: „O koheziji i koherenciji teksta“. Suvremena lingvistika vol.45, br. 88, str. 247−264, 2019.
  10. Ivo Pranjković: Gramatika u riječima i riječi u gramatici, Matica hrvatska, Zagreb, 2016. (odabrano poglavlje)
  11. Josip Silić: Od rečenice do teksta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1984. (odabrano poglavlje)
  12. Irena Zovko Dinković: Negacija u jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2013. (odabrano poglavlje)
  13. Irena Zovko Dinković: O dvostrukoj negaciji i niječnome slaganju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2021. (odabrano poglavlje)
Dopunska literatura
  1. Lada Badurina: Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, Rijeka, 2008.
  2. Ivana Brač: Instrumental u hrvatskom jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2018.
  3. Zrinjka Glovacki-Bernardi: O tekstu, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
  4. Snježana Kordić: Relativna rečenica, HFD, Matica hrvatska. Zagreb, 1995.
  5. Ronald W. Langacker: Cognitive Grammar. A Basic Introduction. Oxford University Press. New York, 2008.
  6. Ronald W. Langacker: Investigations in Cognitive Grammar, Mouton de Gruyter. Berlin – New York, 2009.
  7. Mirko Peti: Predikatni proširak, Hrvatsko filološko društvo, 1979.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar