Cilj ovoga predmeta problematizacija je temeljnih problema povijesnog razvitka Republike Turske, od događaja iz druge polovice 19. stoljeća koji su doveli do raspada Osmanskog Carstva i nastanka kemalističke Republike Turske 1923. godine pa do suvremenog doba.
Upoznavanje studenata s političkim ustrojem Republike Turske, poviješću odnosa s Europskom Unijom, kao i pojavom gospodarske emigracije u zemlje zapadne Europe.
Nadalje, razviti u studenata smisao za produbljeno razumijevanje povijesne uloge Mustafe Kemala i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj turskog naroda.
Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.

Predavanja su oblikovana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled najvažnijih događaja, procesa, struktura i fenomena iz turske političke, gospodarske i društvene povijesti. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je rad s referentnom literaturom. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno.

Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru.
Student može dobiti potpise i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u seminaru. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja koncipirana su na osnovu ispitne literature. Sastoje se od pitanja iz faktografije, pojmovlja itd. (test znanja) te jednog esejističkog pitanja. Uspjeh na ispitu znanja čini 60% ukupne ocjene (30% test znanja, 30% esejističko pitanje), a ocjena seminarskog rada čini 40% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog.

Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.