Naziv
Modul 2: Problemi stila - Hrvatska likovna baština "između gotike i baroka"
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
117738
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje studenata s hrvatskom umjetničkom baštinom XV. – XVII. stoljeća u okviru europskoga konteksta i stilskih pojava gotike, renesanse, manirizma i baroka. znanja - poznavanje umjetnika, djela iz domaće baštine, razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta, posebnosti jadranske i kontinentalne Hrvatske, uvid u hrvatsku povijest povijesti umjetnosti o problemima stilskih razdoblja i njihove kronologije; vještine - prepoznavanje djela iz hrvatske baštine, uočavanje stilskih značajki, datacija; kompetencije - interpretacija odabranih djela i pojava.
Sadržaj
  1. Povijesno-umjetnička periodizacija ili periodizacije? Problemi određenja djela kroz stilske kategorije vs. određenja stoljećem (desetljećem) i sredinom (polovica XV. stoljeća u Dubrovniku, posljednja četvrtina XVII. stoljeća u Zagrebu). Stvaranje prepoznatljivih stilskih rješenja, njihova recepcija i sudbina. Što su značili i što danas znače pojmovi poput »navještaj stila«, »retardacija stila«, »zasićenje stila«, »arhaizam stila«, »dugo preživljavanje stila«?
  2. Povijest hrvatske povijesti umjetnosti – otvorena pitanja stilske periodizacije i kronologije u djelima Branka Fučića (1959.), Ljube Karamana (1963.), Anđele Horvat (1975.) i drugih autora.
  3. Gotičke i renesanse značajke: djela slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti, 1450. – 1500. – 1550. godine; razlike u odnosu na zadatke (oltari, grobna plastika, slikarstvo, sitnoslikarstvo), uloga naručitelja.
  4. Renesansne i manirističke značajke djela salikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti, 1550. – 1600. – 1650. godine; jadranska i kopnena Hrvatska.
  5. Manirističke i barokne značajke djela slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti (»kasni manirizam«? »barokni manirizam«? »alpski manirizam«?), druga polovica XVII. stoljeća; jadranska i kopnena Hrvatska.
  6. Uvod u terensku nastavu u Remetama: pavlini, arhitektura, sudbina baštine; Ioannes Baptista Rang[g]er, Tirol – Hrvatska, literatura o temi, najvažniji spomenici.
  7. Terenska nastava: Muzej Grada Zagreba – izložba Na nemirnim temeljima: arheologija i 725 godina svetišta u Remetama; Remete; predavanja, vježbe.
  8. Barok, kasnobarokni manirizam, kasnobarokni klasicizam i rokoko u XVIII. stoljeću; slikarstvo, skulptura i primijenjene umjetnosti.
  9. Terenska nastava: Oštarije – Trsat – Hreljin – Senj. Lokaliteti terenskih istraživanja se mijenjaju svake godine. Podjela drugih vježbi.
  10. Osvrt na terensku nastavu i teme obrađene tijekom nje.Pisani kolokvij.
  11. Seminarski rad na dogovorenu temu (pismeni dio 3600 znakova i vizualno rješenje); podjela tema; rok za predaju: XIV. tjedan nastave.
  12. Terenska nastava: Zagrebačka katedrala (sakristija, riznica).
  13. Studije slučaja iz hrvatske baštine: tema drvene arhitekture; povijest istraživanja, primjeri, problemi stilskih određenja. Tema renesansnoga kiparstva XV. i XVI. stoljeća; povijest istraživanja, problemi stilskih određenja i terminologije.
  14. Studija slučaja iz hrvatske baštine: tema zidnoga slikarstva XVII. i XVIII. stoljeća; povijest istraživanja, problemi stilskih određenja i terminologije. Predaja pismenoga dijela seminara.
  15. Razgovor o ispravcima u seminarima.II. pismeni kolokvij.

Ishodi učenja
  1. razumijevanje hrvatske likovne baštine u kontekstu Srednje Europe
  2. poznavanje protokola istraživanja u terenskom radu
  3. praktično iskustvo terenskoga rada
  4. poznavanje povijesno-umjetničkih 'knjiga s tezom' Ljube Karamana, Anđele Horvat i Branka Fučića
  5. razumijevanje problema umjetničke produkcije u centru i periferiji
  6. prepoznavanje značajki provincijalizirane, periferne i granične umjetnosti
  7. uočavanje dugoga trajanja gotičkih oblika u sakralnoj arhiktekturi i manirizma u slikarstvu
  8. razumijevanje uzroka pluralizma stilova u XVII. stoljeću
  9. uočavanje raznovrsnih kasnobaroknih stilskih značajki u XVIII. stoljeću
  10. uočavanje posebnosti istraživanja periodizacije stilskih formacija u hrvatskoj likovnoj baštini
Metode podučavanja
Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

Obavezna literatura
  1. Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975.
  2. Ljubo Karaman, Problemi periferijske umjetnosti. O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, II. izdanje, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2001. [1963.].
  3. Prezentacije s predavanja dostupne putem Omege i radni materijali podijeljeni tijekom terenskih nastava.
Dopunska literatura
  1. Anđela Horvat – Radmila Matejčić – Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1982. (odabrana poglavlja).
  2. Đurđica Cvitanović et al. (ur.), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244 – 1786., Katalog izložbe, Zagreb, Globus – Muzej za umjetnost i obrt, 1989. (odabrani prilozi).
  3. Vladimir Marković, Kapela blaženog Ivana trogirskog Nikole Firentinca i sakralna arhitektura u Dalmaciji 300 godina poslije, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., str. 121 – 130.
  4. Branko Fučić, Ars non idonea u: Bulletin Odjela VII. za likovne umjetnosti JAZU, VII:/2, Zagreb: JAZU, 1959., str. 105-111.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  9. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  11. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  12. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  13. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  14. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  15. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  16. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  17. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  18. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  19. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  20. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  22. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  23. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  24. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  25. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  26. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  27. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  29. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar