Naziv
Hrvatska historiografija 20. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
6
Šifra
125485
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Hrvatska historiografija počela je proces svoga poznanstvenjenja u drugoj polovici 19. stoljeća, a institucionalno se razvila u većoj mjeri tijekom dvadesetog stoljeća, napose u zadnjim desetljećima. U predavanjima na kolegiju dat će se okvirni pregled razvoja historiografije – institucionalni, kadrovski, metodološki. Studenti će se upoznati s biografijama najvažnijih povjesničara i njihovim djelom, kao i smjerovima razvoja historiografije. U vježbama će studenti raditi na pripremi bio-bibliografskih podataka o povjesničarima, kao i na bibliografskim bazama historiografske periodike.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje – povijest hrvatske historiografije
  2. Hrvatska historiografija u XIX. stoljeću - akademija i sveučilište
  3. Početak XX. stoljeća – Janko Koharić
  4. Historiografija u međuraću – Ferdo Šišić
  5. Povijesna društva u međuraću – Jugoslovensko istorijsko društvo, Klub studenata povijesti Filozofskog fakulteta
  6. Iskorak u nove teme – Josip Matasović i "Narodna starina"
  7. Historiografija u NDH
  8. Poslijeratni razvoj hrvatske historiografije – institucije i osobe
  9. Poslijeratni razvoj hrvatske historiografije – Povijesno društvo Hrvatske i "Historijski zbornik"
  10. Jaroslav Šidak i njegov doprinos razvoju historiografije
  11. Kongresi jugoslavenskih povjesničara / kongresi hrvatskih povjesničara
  12. Partijska historiografija – osnivanje i razvoj Instituta za historiju radničkog pokreta
  13. Zavod za hrvatsku povijest i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ljubo Boban
  14. Metodološke inovacije u suvremenoj hrvatskoj historiografiji – Mirjana Gross
  15. Zaključna razmatranja - perspektive razvoja hrvatske historiografije

Ishodi učenja
  1. opisati i tumačiti razvoj moderne i suvremene hrvatske historiografije
  2. objasniti i razlikovati opus i metodološke pristupe pojedinih istaknutih povjesničara
  3. pripremiti i izraditi te koristiti bibliografiju
  4. prosuđivati valjanost argumentacije u povijesnom djelu
  5. napisati stručni rad
Metode podučavanja
Predavanja, čitanje i rad u seminaru, diskusije, posjet historiografskim institucijama i dr.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se rad u seminaru, izrada i prezentacija seminarskog rada, usmeni ispit znanja.

Obavezna literatura
  1. Damir Agičić, Hrvatska Klio. O historiografiji i historičarima, Zagreb 2015.
  2. Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004. (Završna riječ, 793-826)
  3. Mirjana Gross, Hrvatska historiografija na prekretnici, Kritika, br. 14, rujan-listopad 1970.
  4. Jaroslav Šidak, Hrvatska historiografija – njezin razvoj i današnje stanje (1971), Historijski zbornik XXII-XXIV, 1970-71.
  5. tekst o Odsjeku za povijest i Zavodu za hrvatsku povijest iz monografije Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (ur. Stjepan Damjanović), Zagreb 1998.
Dopunska literatura
  1. Ferdo Šišić, Priručnik izvora hrvatske povijesti, Zagreb 1914. / str. 1-36
  2. u enciklopedijama i leksikonima pogledati kratke podatke o najvažnijim povjesničarima, onima koji se spominju u predavanjima
  3. pratiti www.historiografija.hr i druge specijalizirane portale
  4. (ur. S. Lipovčan i Lj. Dobrovšak) Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva, Zagreb 2005.
  5. Snježana Koren, Politika povijesti u Jugoslaviji 1945-1960 (Komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija), Zagreb 2012.
  6. Magdalena Najbar-Agičić, U skladu s marksizmom ili činjenicama? Hrvatska historiografija 1945-1960., Zagreb 2013.
  7. Magdalena Najbar-Agičić, Radi se o časti hrvatske nauke…, Zagreb 2013.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar